O I n f o r m a c i j i : informacija u teoriji

Veljača 27, 2018

O DIKW hijerarhiji

BORIS BOSANČIĆ: DIKW-hijerarhija: za i protiv (2017)

Je li DIKW hijerarhija (engl. Data-Information-Knowledge-Wisdom hierarchy) doista može pružiti osnovu za čvrsto utemeljenje informacijskih znanosti? Ili se doista radi samo o bajci (fairytaile), kako ju je okarakterizirao Rafael Capurro, ugledni informacijski stručnjak u istraživanju Chaima Zinsa 2007? Te iste 2007., objavljen je i trenutno najcitiraniji pregledni članak o DIKW hijerarhiji, The wisdom hierarchy: representations of the DIKW hierarchy Jeniffer Rowley. Po pitanju DIKW hijerarhije ne smije se zaobići ni kritički rad Martina Frickéa iz 2009. The knowledge pyramid: a critique of the DIKW hierarchy. Ako je DIKW hijerarhija samo simbol odnosno metafora procesa stjecanja znanja, zašto je onda statična i zašto se uporno zamišlja u obliku piramide, koja je sagrađena od čvrstih i de facto nepromjenjivih slojeva podatka, informacije, znanja i mudrosti?  Ako je pak i model – je li to dovoljno da se putem nje napokon izvrši čvrsto utemeljenje informacijskih znanosti za kojim dugi niz godina tragaju mnogi teoretičari područja? To su samo neka od pitanja koja su postavljena u mojemu radu objavljenom u Vjesniku bibliotekara Hrvatske (Svezak 60 Br. 2-3, 2017) znakovita naziva: DIKW – hijerarhija: za i protiv.

Koncept DIKW-hijerarhije osmišljen je kako bi oslikao odnos između danas nezaobilaznih pojmova u znanstvenom i praksiološkom diskursu – podatka, informacije, znanja i mudrosti.

DIKW-hijerarhija tumači se na strukturnoj, funkcionalnoj i simboličnoj razini te se smatra kako simbolom tako i modelom. Nebrojeni su nazivi pod kojima se javlja u literaturi: informacijska hijerarhija ili piramida, hijerarhija znanja ili piramida znanja, piramida mudrosti ili hijerarhija mudrosti, a u posljednje vrijeme sve češće se rabi i izraz – DIKW piramida.

Očito je da naziv DIKW-hijerarhije varira od područja do područja s obzirom na važnost svakog pojedinog pojma u okviru hijerarhije koji promatrano područje drži predmetom svog proučavanja (str. 3).

O DIKW-hijerarhiji pisali su M. Zeleny, R. Ackoff, G. Belinger, A. Liew i J. P. Carlisle iz područja upravljanja znanjem te J. Rowley, M. Frické, C. Zins i L. Ma iz knjižnične i informacijske znanosti. Zanimljivo, a kako to tvrdi H. Cleveland:

…prvo spominjanje DIKW-hijerarhije porijeklo vuče iz stihova poznatog američkog pjesnika T.S. Elliota iz pjesme The Rock objavljene 1934., koji glase:

Gdje je život koji smo izgubili u življenju?
Gdje je mudrost koju smo izgubili u znanju?
Gdje je znanje koje smo izgubili u informacijama?

John Minger i Craig Standing, teoretičari područja informacijskih sustava, koji su 2017. objavili vrlo važan rad o pojmu informacije, svakako bi ovim stihovima pridodali i sljedeći stih (kao što su to i učinili u svom radu):

Gdje su informacije koje smo izgubili u podacima?

Bilo kako bilo, Ackoffov rad iz 1989. – bez obzira na kontroverzu vezanu uz ne spominjanje tematski vrlo sličnog rada M. Zelenyja koji je prethodio njegovu radu – uzima se kao inicijalni rad od šire zajednice koji je DIKW hijerarhiju uveo u znanstveni diskurs.

Na ovome mjestu međutim valja skrenuti pažnju na još jedan rad koji se može povezati uz porijeklo DIKW-hijerarhije, a koji se u dosadašnjoj literaturi ne spominje. To je rad Information science in librarianship Roberta M. Hayesa iz 1969. objavljen u časopisu Libri u kojemu se, možda i po prvi put, eksplicitno razmatraju odnosi srodnih pojmova podatka, informacije, znanja i mudrosti. Za Hayesa, podaci su sirova građa (engl. raw material), informacija je rezultat obrade podataka, a znanje su akumulirani podaci (engl. accumulated data). Mudrost je pak zasebna subjektivna kategorija. R. Hayes ističe četiri vrste obrade podataka koji su važni sa stajališta proizvodnje informacija: prijenos podataka (engl. data transmission), odabir podataka (engl. data selection), organizacija podataka (engl. data organization) i analiza podataka (engl. data analyses).32 S obzirom na činjenicu da je rad objavljen u časopisu knjižničarske provenijencije i da u najužu vezu dovodi informacijsku znanost i knjižničarstvo, pomalo čudi to što u literaturi nije prepoznat kao jedno od mogućih ishodišta za raspravu o utemeljenju obiju disciplina putem DIKW-koncepta (str. 8).

Interpretacije DIKW-hijerarhije, bilo da dolaze iz područja upravljanja znanja ili knjižnične i informacijske znanosti, bitno se razlikuju po svojoj raznovrsnosti. Ipak, među njima valja istaknuti interpretaciju Jenifer Rowley koju i moji studenti moraju naučiti za ispit u okviru kolegija Informacija u teoriji:

  • Podaci se koriste kao ulazi (engl. input) za stvaranje informacija, informacije za gomilanje znanja, a znanje za ovladavanje mudrošću.
  • Podataka je u količinskom smislu mnogo više nego informacija, informacija mnogo više nego znanja, a znanja više od mudrosti.
  • DIKW-hijerarhija mnogo je sigurnija i stabilnija ako ima širu bazu, odnosno sloj podataka.
  • Mudrost je moguće dostići jedino ako se u dovoljnoj mjeri procesiralo podatke, informacije i znanje, s tim da procesiranje započinje podacima.

Međutim je li takav pogled na odnos pojmova podatka, informacije i znanja održiv, pita se C. Zins u studiji Knowledge Map of Information Science, u kojoj mu putem metode Delphi polazi za rukom dokumentirati 130 definicija podataka, informacija i znanja 45 stručnjaka iz područja knjižnične i informacijske znanosti. C. Zins uočava da sva tri fenomena, odnosno koncepta nesumnjivo međusobno koreliraju, ali u isto vrijeme zaključuje da je priroda njihova odnosa sporna, kao što je to, uostalom, i njihovo značenje. Drugim riječima, u mnogim temeljnim pitanjima koja se tiču fundamentalnih pojmova informacijske znanosti DIKW-hijerarhija nije od pomoći u tom obliku. Istog je mišljenja i R. Capurro koji u svojstvu sudionika Zinsova istraživanja pojmove podatka, informacije i znanja smatra nesvodivima, a samu DIKW-hijerarhiju [kao što smo to već i naveli] proglašava bajkom (engl. fairytale) (str. 13).

Možda se najzanimljivijom u radu čini britka kritika DIKW-hijerarhije Martina Frickéa koji joj ne ostavlja puno nade:

Za M. Frickéa jedno od središnjih pitanja u svezi s DIKW-hijerarhijom jest pitanje istine. Premda je svjestan toga da je naše znanje pogrešivo (engl. fallible), zbog čega podaci i informacije nikada ne mogu u potpunosti udovoljiti zahtjevu da budu istiniti, M. Frické tvrdi da bi barem podaci trebali biti istiniti. Jer neistiniti, pogrešni podaci uopće nisu podaci! Čini se da strogoća pristupa M. Frickéa proizlazi iz njegova pozivanja na operacionalizam, pristup prema kojem “moramo biti apsolutno sigurni što pod čime mislimo i apsolutno sigurni koje su naše izjave u vezi s time istinite.”

Nastavljajući svoju kritiku DIKW-hijerarhije, M. Frické tvrdi da ona implicira shvaćanje po kojemu su svi podaci ujedno i informacije. Međutim jasno je da postoje informacije koje prethodno nisu “morale” bili podaci. Drugim riječima, postoje informacije koje se ne mogu izraziti, odnosno samo zaključiti iz podataka, kao što prejudicira DIKW-hijerarhija. Za M. Frickéa to predstavlja “središnju logičku pogrešku” DIKW-piramide. Logičku, zato što se navedene informacije, koje prethodno “nisu bili podaci”, generiraju zaključivanjem putem logike prvog reda, dok se podaci izražavaju tzv. Popperovom egzistencijalno-konjunktivnom logikom (engl. existential-conjunctive logic – EC logic) koja se nalazi na nižoj razini apstrakcije od logike prvog reda. Primjerice činjenice da se Zemlja okreće i kruži oko Sunca za M. Frickéa su informacije, a ne, barem u većini slučajeva, podaci.

Ali kad bi mu netko spočitnuo da se u ovom slučaju radi o znanju, a ne o informaciji, M. Frické priznao bi da mu se čini kako su informacije i znanje sinonimi, odnosno, štoviše, da se “znanje i informacije urušavaju jedno u drugo” (str. 15).

Na osnovi iznesenoga, u radu se razlikuju tri kritike DIKW hijerarhije:

  • kritika logičkih pretpostavki DIKW-hijerarhije i modela (R. Capurro, M. Frické)
  • kritika epistemoloških pretpostavki DIKW-hijerarhije i modela (Lai Ma)
  • kritika simboličnog prikaza i metaforične interpretacije DIKW-hijerarhije kao piramide.

U posljednjem dijelu rada razmatra se “simboličnost i metaforičnost koncepata DIKW hijerarhije”.

Simbol piramide ili trokuta, na koji je oslonjen DIKW-model, zadržat će dakle svoje prvotno značenje i nakon što na njega prenesemo značenje konstrukcije koja odražava konceptualni odnos DIKW-pojmova. Sada se ponovno može postaviti pitanje što DIKW-piramida kao takva simbolizira. Koncepti podataka, informacije, znanja i mudrosti u DIKW-modelu ponajviše će nas asocirati na određen način poimanja svijeta. Ako već nešto može simbolizirati, DIKW-piramida može simbolizirati način stjecanja znanja o svijetu kojim smo okruženi. Naša spoznaja uvijek počiva na podacima i doseže svoj vrh u mudrosti.

Međutim očito je da DIKW-piramida zbog svoje “statičnosti” i pretjerano naglašene strukturiranosti nije u mogućnosti dati prihvatljivo objašnjenje vlastite simbolike kao procesa stjecanja znanja, iako na njega najprije asocira.

U skladu s tim, u radu Information in the knowledge acquisition process, objavljenu 2016., predlaže se dinamična verzija DIKW-modela. DIKW-hijerarhija predstavljena je metaforom “stabla znanja” koje je uronjeno u “brijeg podataka” i kojim kola “informacijski sok” koji dopire iz “zemlje podataka”.

Rad završava opisom “stabla znanja” – odnosno prijedlogom novog dinamičkog oblika DIKW-hijerarhije koji simbolizira proces stjecanja znanja kao aktualnog problema informacijskih znanosti a o kojemu smo već pisali na jednom drugom mjestu

Znakovito je i to što epistemolozi nisu u dovoljnoj mjeri posvetili pozornost DIKW-konceptima u svom području te se čini da je sudbina DIKW-hijerarhije neizvjesnija no ikad. Hoće li ona u potpunosti nestati s pozornice teorijskih konstrukata obaju područja – područja upravljanja znanjem te knjižnične i informacijske znanosti – i više-manje nastaviti egzistirati u tom obliku ili će se izmijeniti u konstrukt koji će, na temeljima prihvatljivijim od postojećih, jamčiti utemeljenost obaju područja – ostaje otvoreno. Ovaj rad prilog je u potrazi za odgovorom na to pitanje.

Radu možete pristupiti s mrežnih stranica Vjesnika bibliotekara Hrvatske >> ovdje!

Oglasi

Napiši komentar »

Nijedan komentar do sada.

RSS feed for comments on this post. TrackBack URI

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

%d bloggers like this: