Uvod u odnos čovjeka i stroja

LUCIANO FLORIDI: The Philosophy of Information (2011)

U odnosu na uvodnu anegdotsku opasku Marka Burgina u svojoj knjizi posvećenoj informaciji o “novom” Sfinginom pitanju koje danas glasi što je to informacija, ništa manje dramatično ni Luciano Floridi ne započinje svoju Filozofiju informacije, knjigu kojom je, čini se, nastojao supsumirati svoj desetogodišnji rad na istoimenom području. Svoj uvod započinje pozivanjem na citat Aarona Slomana iz 1978. objavljenog u knjizi The Computer Revolution in Philosophy, pomalo prijetećeg prizvuka upućenog, rekli bi, svim današnjim filozofima:

1. Današnje filozofe trebalo bi optužiti za profesionalnu nesposobnost (professional incompetence) ako nisu (ili ne žele biti) uključeni u praćenje općeg smjera razvoja umjetne inteligencije (artifical inteligence – AI).

2. Ako u poučavanjima filozofije uma, epistemologije, estetike itd. danas nisu uključeni relevantni aspekti umjetne inteligencije, to bi bilo kao da se današnja fizika poučava bez kvantne teorije!

Eto, pa se vi, današnji filozofi, zamislite! Naravno, te 1978. još uvijek je vladao optimizam u pogledu ishoda razvoja umjetne inteligencije od koje se puno više toga očekivalo nego što se na kraju dobilo, tako da je entuzijazam vremenom bitno splasnuo, pogotovo nakon očiglednog zastoja u razvoju područja koje je uslijedilo tijekom 1990-ih. Ali ovdje je bitno naglasiti važnost umjetne inteligencije na motivaciju filozofa uključenih u promišljanje sasvim novoga odnosa koji je izronio iz nepresušnog vrela mogućnosti svijeta koji nas okružuje – onoga između čovjeka i stroja. U tom odnosu neprijeporno leži barem dio odgovora na postavljeno pitanje s početka ove pisanije. Drugi dijelovi odgovora možda se nalaze u nekim drugim odnosima, možda čovjeka i informacije ili informacije i stroja? Ako bismo bili u pravu, time bismo uspjeli zatvoriti svojevrstan krug uključivši u njega tri ključna pojma, ali, čini se, samo jedan krug od bezbroj njih…