O I n f o r m a c i j i : informacija u teoriji

Ožujak 19, 2013

Uvod u odnos čovjeka i stroja (ili o modernoj Sfinginoj zagonetci)

LUCIANO FLORIDI: The Philosophy of Information (2011)

floridi_philosophy_of_informationKnjiga The Philosophy of Information Luciana Floridija posljednji je graničnik područja u kojem želim zatvoriti svoj um kako bih se u miru mogao odati potrazi za (tom ‘intelektualnom zvijeri’!) – odgovorom na pitanje što je to informacija.

U uvodnom osvrtu na knjigu Marca Burgina propustio sam navesti kako je autor započinje prekrasnim anegdotskim upozorenjem. Mnogima je poznat starogrčki mit o Sfingi, mitskom biću koje je stanovnike grčkoga grada Tebe mučilo pitanjem: Što ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije (noge), a navečer na tri (noge)? Ako putnik ili građanin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je pravilan odgovor i izbavio Tebećane od prokletstva. Kazao je: to je čovjek, zato što u ‘jutru svoga života’ puže ‘na četiri noge’, ‘u podnevu’ odnosno zrelom dobu, hoda na dvije, a u starosti služi se štapom kao svojom trećom nogom. Isti čas Sfinga se sama strmoglavila u ponor.

Po Burginu, današnje Sfingino pitanje glasi što je to informacija, i ovoga puta ono je upućeno ne samo građanima jednoga grada (ili putnicima koji su se namjerili u nj), nego svima nama koji se služimo informacijskom tehnologijom i tako prešutno prihvaćamo činjenicu da živimo u informacijskom dobu. Ako na njega uskoro ne ponudimo svoj odgovor, upozorava Burgin, moderna Sfinga – informacijska tehnologija – možda će nas strmoglaviti u ponor kako je to činila mitska Sfinga s onima koji nisu znali odgovor na njezinu zagonetku. Znači, nema nam druge nego da među nama potražimo našega Edipa!

Ništa manje dramatično ni Luciano Floridi ne započinje svoju Filozofiju informacije, knjigu kojom je, čini se, nastojao supsumirati svoj desetogodišnji rad na istoimenom području. Svoj uvod započinje pozivanjem na citat Aarona Slomana iz 1978. objavljenog u knjizi The Computer Revolution in Philosophy, pomalo prijetećeg prizvuka upućenog, rekli bi, svim današnjim filozofima:

1. Današnje filozofe trebalo bi optužiti za profesionalnu nesposobnost (professional incompetence) ako nisu (ili ne žele biti) uključeni u praćenje općeg smjera razvoja umjetne inteligencije (artifical inteligence – AI).

2. Ako u poučavanjima filozofije uma, epistemologije, estetike itd. danas nisu uključeni relevantni aspekti umjetne inteligencije, to bi bilo kao da se današnja fizika poučava bez kvantne teorije!

Eto, pa se vi, današnji filozofi, zamislite! Naravno, te 1978. još uvijek je vladao optimizam u pogledu ishoda razvoja umjetne inteligencije od koje se puno više toga očekivalo nego što se na kraju dobilo, tako da je entuzijazam vremenom bitno splasnuo, pogotovo nakon očiglednog zastoja u razvoju područja koje je uslijedilo tijekom 1990-ih. Ali ovdje je bitno naglasiti važnost umjetne inteligencije na motivaciju filozofa uključenih u promišljanje sasvim novoga odnosa koji je izronio iz nepresušnog vrela mogućnosti svijeta koji nas okružuje – onoga između čovjeka i stroja. U tom odnosu neprijeporno leži barem dio odgovora na postavljeno pitanje s početka ove pisanije. Drugi dijelovi odgovora možda se nalaze u nekim drugim odnosima, možda čovjeka i informacije ili informacije i stroja? Ako bismo bili u pravu, time bismo uspjeli zatvoriti svojevrstan krug uključivši u njega tri ključna pojma, ali, čini se, samo jedan krug od bezbroj njih…

Oglasi

Blog pokreće Wordpress.com.

%d bloggers like this: