O I n f o r m a c i j i : informacija u teoriji

Rujan 23, 2013

Informacija u prirodi

MARC BURGIN: Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification (2010) [Uvod]

burgin1“Nepostojanje dokaza nije dokaz nepostojanja” napisao je Christian De Duve a kojeg citira M. Burgin na početku poglavlja nazvanog Informacija u prirodi

Postoje velika neslaganja oko uloge i značenja informacije u prirodi. Neki autori u knjizi The Study of Information: Interdisciplinary Messages (ur. F. Machlup i U. Mansfield; 1983) odbijaju njezino postojanje izvan društvenog konteksta dok drugi autori, primjerice J. A. Wheeler (1990), tvrde da se postojanje svega na svijetu može izvesti iz informacije.

C. F. Von Weizsäcker (1985) napisao je da je informacija refleksivan, misaon koncept koji se odnosi na sve znanosti. On i njegovi koautori demonstrirali su tzv. ur-teoriju koja fiziku i doslovno reducira na informaciju! Reduciranje fizike na informaciju predlaže se na najnižoj temeljnoj razini elementarne esencije nazvane urs, bez prilagodbe za potrebe bilo kakvoga mjerenja (primjerice Hartleyovog, Shannonovog ili Fisherovog). Naravno, u teoriju su uključeni kako Planckovo vrijeme tako i Planckova udaljenost kao temeljne veličine fizičkog svijeta…

S druge strane, J. A. Wheleer (1990) sa svojom izjavom ‘it from bit’ simbolizira ideju da svaka stvar u fizičkom svijetu u svojoj suštini, i u najvećem broju slučajeva, posjeduje nematerijalan/beznačajan izvor i objašnjenje. Aforistički izraz ‘it from bit’ tako može se protumačiti i na sljedeći način: znanstvenik  je u iluziji kada misli da proučava prirodu; jedino što proučava jesu informacije koje on nekako dobiva o objektima prirode.

L. Smolin (1999) pak raspravlja o vrlo uzbudljivom hologramskom principu na kojem navodno počiva naš fizički svijet a kojeg je prvi postulirao Gerard’t  Hooft. Hologramski princip (HP) postoji u dva oblika: jaki i slabi. Slabi HP pretpostavlja da ne postoje stvari već samo procesi, i to procesi razmjene podataka na dvodimenzionalnim ekranima… Prema drugom pristupu (jaki HP?) trodimenzionalni svijet nije ništa drugo doli tok informacija…

Prema T. Stonieru (1997) informacije postoje neovisno o ljudskom mišljenju dok se H. Lyre (1998) zanosi mišlju da je temeljni objekt kvantne fizike – kvantna valna funkcija – zapravo informacija. Za M. Ridleya (2000) život je također digitalna informacija zapisana u DNK. Čak i u ovom kontekstu, spominju se neka mišljenja koja tvrde da se cijeli svijet ponaša poput ogromnog računala koje ‘komputira’ sve što postoji…

W. Loewenstein u svojoj knjizi The Touchstone of Life (1999) informaciju shvaća kao temelj života… “informacija, u njezinoj konotaciji u fizici, jest mjera reda…” kaže on. Informacija kvantificira instrukcije potrebne da se proizvede određena organizacija. Na kraju poglavlja, R. Rucker (1987) zaključuje da je razumno reći kako je naš svijet, na temeljnoj razini, načinjen od informacija…

Literatura
1. Loewenstein, W.R. (1999) The Touchstone of Life: Molecular Information, Cell Communication, and the Foundation of Life, Oxford University Press, Oxford/New York
2. Lyre, H. (1998) Quantentheorie der Information, Springer, Vienna
3. Machlup, F. and Mansfield, U. (Eds.) (1983) The Study of Information: Interdisciplinary Messages, Wiley, New York.
4. Ridley, M. (2000) Genome: The Autobiography of a Species, Perennial
5. Rucker, R. (1987) Mind Tools: The Five Levels of Mathematical Reality, Houghton Mifflin Co., Boston
6. Smolin, L. (1999) The Life of the Cosmos, Oxford University Press, Oxford/ New York
7. Stonier, T. (1997) Information and meaning: An evolutionary perspective, Springer, London
8. von Weizsäcker, C.F. (1985) Aufbau der Physik, Hanser, Munich, Germany (Engleski prijevod: The Structure of Physics. Berlin/Heidelberg/New York: Springer, 2006)
9. Wheeler, J.A. (1990) Information, Physics, Quantum: The Search for Links, in Complexity, Entropy, and the Physics of Information (Zurek, W., ed.), Redwood City, CA: Addison-Wesley, pp. 3–28

Oglasi

Srpanj 7, 2013

Zagrijavanje za ‘definicijski maraton’

MARC BURGIN: Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification (2010) [Uvod]

Danas više nego ikad možemo reći – informacije su postale moda! Pomodno je, u neku ruku, nešto činiti s informacijama; recimo, proizvoditi ih i distribuirati, omogućavati ili onemogućavati im pristup, zaprimati ih previše ili premalo (imam previše ili nemam dovoljno informacija!) ili pak samo pohranjivati ih u svoje računalo. Osim toga, među elitom informacijskih stručnjaka pomodno je i svako malo baviti se pokušajima davanja definicije neuhvatljivoga fenomena! M. Burgin svoje viđenje tog, kako su ga J. H. Shera i D. B. Cleveland voljeli nazivati, “definicijskog maratona”, osim što naziva pomodarstvom, na nekoliko prvih stranica svoje knjige sažima na sljedeći način.

Jedna od zdravorazumskih, a time i najdosadnijih, definicija informacije potječe od Loseea (1997) koji informaciju definira kao opis koji se sastoji od jedne ili više izjava koje su primljene (od ljudi) i koje imaju neku vrijednost za primatelja. Martin (1995) pak piše:

Čini se da je pitanje ‘što je informacija’ retoričko jer nitko na njega ne zna odgovor.

Norbert Wiener, utemeljitelj kibernetike, bio je među prvima koji su informaciju razmatrali izvan njezine svakodnevne uporabe… Njegova izjava “Informacija je informacija, nije ni materija ni energija!” govori nam da su aktualni objekti koji se koriste u komunikacijskom procesu manje važni od same informacije! Početkom 1954. N. Wiener zagonetno zapisuje: “Informacija je naziv za sadržaj koji se razmjenjuje s vanjskim svijetom.” Čini se da nam ta ‘presveobuhvatnost’ u ovom vremenu još ne ostavlja prostor za bilo kakav komentar…

Chaitin (1999) se pita:

Što ako je informacija primarni, a materija sekundarni fenomen?…

Ista informacija može imati mnogo materijalnih reprezentanata u biologiji, fizici i psihologiji (DNA, DVD, živčani impulsi itd.). Pritom, materijalni reprezentanti su irelevantni, važna je sama informacija… Informacija je doista revolucionarno nova vrsta koncepta i prepoznavanje te činjenice predstavlja jednu od prekretnica ovog doba. Međutim, za većinu ljudi, informacija je poruka. Dakako, informacija ne može biti poruka, obrušava se Burgin, jer jedna poruka za nekog pojedinca može nositi mnoštvo informacija (biti informativna) a za drugoga ne.

Znanstvena (statistička) definicija informacije predstavljena je sa svoje dvije definicije:

  • INFORMACIJA je eliminirana neizvjesnost. (Hartley, 1928), (Ursul, 1971)
  • INFORMACIJA je eliminirana neizvjesnost ILI odražena raznolikost. (Ursul, 1971)

Ovaodražena raznolikostsvakako nuka na daljnje istraživanje. O samom pojmu raznolikosti piše i Rauterberg (1995) i navodi da je puno prikladniji od pojma neizvjesnosti u objašnjavanju informacijskih procesa u sustavima obrazovanja… Protivno Rauterbergu, Knapp (1978) raznolikost kao fenomen esencijalno razlikuje od informacije. Na koji način, Burgin ne navodi.

Semiotičku definiciju informacije Burgin je iskopao iz Enciklopedijskog rječnika semiotike u kojem se informacija definira s dva značenja (Moles, 1994):

  • u uobičajenoj jezičnoj uporabi informacija je poruka koja sadrži novost
  • u tehničkom smislu informacija je mjera količine novosti koju sadržava jedna poruka.

Qvortrup (1993) daje vrlo zanimljivu definiciju: informacija je stanje interesa/znatiželje sustava. U ovom slučaju može se govoriti o motiviranosti primatelja za primanjem informacija iz svoje okoline. Isti autor zatim manje oštroumno pridodaje: poruka je materijalizirana informacija.

C. F. von Weizsâcker (2006) imat će daleko ‘boljih mjesta/trenutaka’ u Burginovoj knjizi od ovoga u kojem je ponudio svoju definiciju informacije: informacija je kvantitativna mjera oblika (njem. Gestalt), u kojoj izgleda da upravo razumijevanje ‘punoznačne’ njemačke riječi Gestalt igra ključnu ulogu. A što ako ne dolazite iz njemačkog govornog područja…?

Hobart i Schiffman (2000) sugeriraju da se koncept informacije mijenja kroz vrijeme. Oni razlikuju klasično, moderno i konceptualno informacijsko doba. Burgin, međutim, ne ulazi u detalje ove zamisli…

Sve u svemu, za infome se zasada nije našlo mjesta u “definicijskom maratonu” prema Burginovu viđenju, ali tko zna, možda ga jednoga dana bude…

Blog pokreće Wordpress.com.

%d bloggers like this: