Uvod u odnos čovjeka i stroja

LUCIANO FLORIDI: The Philosophy of Information (2011)

U odnosu na uvodnu anegdotsku opasku Marka Burgina u svojoj knjizi posvećenoj informaciji o “novom” Sfinginom pitanju koje danas glasi što je to informacija, ništa manje dramatično ni Luciano Floridi ne započinje svoju Filozofiju informacije, knjigu kojom je, čini se, nastojao supsumirati svoj desetogodišnji rad na istoimenom području. Svoj uvod započinje pozivanjem na citat Aarona Slomana iz 1978. objavljenog u knjizi The Computer Revolution in Philosophy, pomalo prijetećeg prizvuka upućenog, rekli bi, svim današnjim filozofima:

1. Današnje filozofe trebalo bi optužiti za profesionalnu nesposobnost (professional incompetence) ako nisu (ili ne žele biti) uključeni u praćenje općeg smjera razvoja umjetne inteligencije (artifical inteligence – AI).

2. Ako u poučavanjima filozofije uma, epistemologije, estetike itd. danas nisu uključeni relevantni aspekti umjetne inteligencije, to bi bilo kao da se današnja fizika poučava bez kvantne teorije!

Eto, pa se vi, današnji filozofi, zamislite! Naravno, te 1978. još uvijek je vladao optimizam u pogledu ishoda razvoja umjetne inteligencije od koje se puno više toga očekivalo nego što se na kraju dobilo, tako da je entuzijazam vremenom bitno splasnuo, pogotovo nakon očiglednog zastoja u razvoju područja koje je uslijedilo tijekom 1990-ih. Ali ovdje je bitno naglasiti važnost umjetne inteligencije na motivaciju filozofa uključenih u promišljanje sasvim novoga odnosa koji je izronio iz nepresušnog vrela mogućnosti svijeta koji nas okružuje – onoga između čovjeka i stroja. U tom odnosu neprijeporno leži barem dio odgovora na postavljeno pitanje s početka ove pisanije. Drugi dijelovi odgovora možda se nalaze u nekim drugim odnosima, možda čovjeka i informacije ili informacije i stroja? Ako bismo bili u pravu, time bismo uspjeli zatvoriti svojevrstan krug uključivši u njega tri ključna pojma, ali, čini se, samo jedan krug od bezbroj njih…

K općoj teoriji informacije

MARC BURGIN: Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification (2010) [Uvod]

Cijelu ovu avanturu koja se ogleda u potrazi za ‘svetim gralom’ informacijske znanosti – odgovorom na pitanje što je (to) informacija – započinjem kratkim osvrtom na knjigu, za temu, krucijalnoga naziva: Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification Marca Burgina.

Ime Marka Burgina nepoznanica je u svijetu iz kojega dolazim, svijetu informacijskih stručnjaka društvene provenijencije. Pa ipak, kad sam već nabasao na njegovu knjigu, nije mi dugo trebalo da pronađem i ‘svijet’ kojemu je pripadao – časopis Information kojeg objavljuje Multidisciplinary Digital Publishing Institute (MDPI), zajedno s pregršt drugih časopisa, koje očigledno povezuje činjenica da u sebi imaju nešto ‘multidisciplinarno’. Zašto počinjem osvrtom na autora koji ne dolazi iz klasičnoga područja informacijskih znanosti? Ponajprije zato, jer mi se čini (barem prema sadržaju knjige) autorom koji je, na iznimno sveobuhvatan način, obradio škakljivo i neugodno široko područje teorije informacije. Sâm piše (u mome slobodnome i nikako kompetentnome prijevodu):

Cilj knjige je pronaći putove za sintetiziranje razumijevanja fenomena informacije u izgradnji opće teorije informacije, enkapsulirajući ostale, postojeće informacijske teorije u jedinstven teorijski sustav/okvir.

I onda, koje su to ‘ostale, postojeće’ informacijske teorije? Nabrajam ih redom kako su zauzele naslove poglavlja knjige: Shannonova statistička teorija informacije (zapravo, nama znana pod nazivom ‘matematička teorije komunikacije’), semantička teorija informacije, algoritamska teorija informacije, pragmatična teorija informacije (koja uključuje kako Mazurovu kvalitativnu teoriju informacije tako i Marschakovu ekonomsku informacijsku teoriju, stoga, možda nije loša ideja ovo poglavlje sebi prevesti kao ekonomska teorija informacije) te, na koncu, dinamička teorija informacije. Sve teorije uključuju iznimno zanimljive (barem po svome nazivu) koncepte poput informacijske algebre (information algebra), informacijske geometrije (information geometry) te informacijske logike (information logic); da spomenem samo neke. Ali primarni je cilj knjige, ponavljam Burginove riječi, ukomponirati nabrojene teorije u jedinstveni teorijski okvir. Kako mu je to pošlo za rukom, ostaje za vidjeti.

Autor ne bježi od toga da informaciju najradije promatra kroz prizmu matematičkih struktura, međutim, i naglašava kako se knjiga može čitati i bez osvrtanja na sve te silne formule koje obično stoje u pozadini informacijskih teorija. U tom slučaju, knjiga nam dopušta razinu čitanja koja omogućava barem razumijevanje smisla izloženih teorija. Tu razinu Burgin eksplicite naziva prvom. Već samo razumijevanje osnovnih formula dovodi nas na drugu razinu. Konačno, treća razina nudi najveći potencijal knjige: razumijevanje izloženih teorija u potpunosti u matematičkom duhu: u formi odgovarajućih propozicija i teorema.

Osim toga, autor knjigu započinje prigodnim anegdotskim upozorenjem. Mnogima je poznat starogrčki mit o Sfingi, mitskom biću koje je stanovnike grčkoga grada Tebe mučilo pitanjem: Što ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije (noge), a navečer na tri (noge)? Ako putnik ili građanin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je pravilan odgovor i izbavio Tebećane od prokletstva. Kazao je: to je čovjek, zato što u ‘jutru svoga života’ puže ‘na četiri noge’, ‘u podnevu’ odnosno zrelom dobu, hoda na dvije, a u starosti služi se štapom kao svojom trećom nogom. Isti čas Sfinga se sama strmoglavila u ponor. No, po Burginu, današnje Sfingino pitanje glasi što je to informacija, i ovoga puta ono je upućeno ne samo građanima jednoga grada (ili putnicima koji su se namjerili u nj), nego svima nama koji se služimo informacijskom tehnologijom i tako prešutno prihvaćamo činjenicu da živimo u informacijskom dobu. Ako na njega uskoro ne ponudimo svoj odgovor, upozorava Burgin, moderna Sfinga – informacijska tehnologija – možda će nas strmoglaviti u ponor kako je to činila mitska Sfinga s onima koji nisu znali odgovor na njezinu zagonetku. Znači, nema druge, nego da među nama potražimo našega Edipa!