Vrste pogleda na informaciju

MARCIA J. BATES: Information // Encyclopedia of Librarian and Information Sciences – ELIS (2009)

Na koji način predstaviti naredno, za ovo istraživanje, izuzetno značajno djelo u iscrtavanju granica područja kojim se ‘kreće’ moja slatka opsesija – informacija – nisam se mnogo dvoumio. Riječ je o trećem izdanju Enciklopedije knjižnične i informacijske znanosti (Encyclopedia of Librarian and Information Sciences – ELIS) objavljenom 2009. Glavna urednica i autorica članka jednostavnog naziva Information, kojim ELIS zapravo želim predstaviti je Marcia J. Bates s Odsjeka za informacijske studije Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu.

Marcia se prihvatila nezahvalna zadatka: povijest istraživanja jednoga, tako rijetko sveobuhvatnog pojma, za kojega je lakše nabrojati područja u kojima ne igra važnu (često i ključnu) ulogu nego obrnuto, sažeti u članak od nekih dvanaest-trinaest stranica.

Nema jednoznačne, široko prihvaćene definicije informacije. Značenje pojma ovisi o kontekstu.

već na početku stoji u radu. Postoje samo „vrste koncepta informacije“, bolje rečeno, vrste pogleda na informaciju, iza kojih stoje njihovi zagovaratelji (navedeni u zagradama):

– semiotički ili komunikacijski (u kojemu se informacija uglavnom shvaća kao poruka) (A. D. Madden, Gregory Bateson, B. C. Brookes, Doede Nauta, Robert Losee)
– na-aktivnosti-temeljeni (activity-based) (u kojemu se informacija shvaća kao događaj) (Allan Pratt)
– propozicijski (djelići informacija razmatraju se kao tvrdnje o svijetu) (Richard Derr, Fred Dretske, Cristopher Fox)
– strukturalni (informacija shvaćena kao neka vrst strukture svijeta) (Frederick Thompson)
– socijalni (informacija kao društveni fenomen) (Ian Cornelius, Joseph Goguen)
– višestruki ( u svakom slučaju, ‘vrsta pogleda na informaciju’ koja očigledno uključuje više drugih ‘vrsta pogleda na informaciju’) (Donald Mackay, Brenda Dervin, Michael Buckland, Marcia J. Bates)
– dekonstrukcionistički (koji kao da dekonstruira odnosno odriče pravo svim prethodno navedenim vrstama pogleda na informaciju) (Ronald Day, Bernd Frohmann, Jonathan Furner).

Unutar navedenih kategorija pogleda na informaciju treba spomenuti i ‘dva interludija’ kako ih naziva i Marcia J. Bates:
– problem Popperovih svjetova (pogotovo tu se misli na onaj njegov sablasni ‘Treći svijet‘ ljudskih tvorevina) te
– DIKW hijerarhiju (zajednički koncept srodnih pojmova podatka, informacije, znanja i mudrosti).

I nakon predstavljanja svih „vrsta pogleda na informaciju“ koji, svaki za sebe, u načelu nudi i po jednu njezinu definiciju, Marcia J. Bates završava uvodni dio svoga enciklopedijskog članka podsjećanjem kako još uvijek nema zaključka odnosno konsenzusa o “najboljoj”, “najistinitijoj” definiciji informacije.